U pogledu biodiverziteta područje
opštine Bor spada u najinteresantnije i izuzetno bogate geografske celine u
Srbiji. Svaki nivo nadmorske visine i geografski položaj ima svoj tip
vegetacije.Upogledu fitocenoze ovo područje pretežnim delom pripada Irano –
Turskoj regiji. Livadsko-pašnjačka vegetacija se pojavljuje na gotovo svim
delovima borske opštine na kojima postoji biljni pokrivač.
Na području opštine Bor šumskom
vegetacijom obuhvaćeno je oko 42,5% ukupnih zemljišnih površina. Šume pokrivaju
preko 75% prostora očuvane prirode.
Jedan od najznačajnijih centara
diverziteta biljaka i drveća na Balkanu je Lazarev kanjon. Na planini Maliniku (na
obodu kanjona) zastupljena je šumska zajednica bukve i tise sa najvećom
zapreminom drvene mase u Srbiji. Starost šume je 180 god. Na ovom području
registrovano je 174 vrste makro gljiva.
Na području južnog Kučaja I Deli
Jovana žive sve zveri Balkana: vuk, šakal, divlja mačka, ris. Ovde žive i druge
vrste kao: puh, kune, lisice, lasice, zec, divlja svinja, srna, jelen. Pored
navedenih u Lazarev kanjon je reintrodukovana divokoza, a u zatvorenom lovištu
na Dubašnici naseljeni su muflon i jelen lopatar. Na području je pronašlo stanište
i 140 vrsta ptica, od kojih su posebno značajne ptice grabljivice koje su inače
ugrožene u Evropi. U vrletima Lazareve doline našle su stanište retke vrste orlova.
Od ostalih životinjskih vrsta na
ovim prostorima je prisutno 37 vrsta puževa, od kojih je posebno značajna
Bulgarica Stolensis, 115 vrsta terenskih leptirova, i 205 vrsta odolikih muva,
od kojih je merdon albonigrum nova vrsta (pronađena na ulazu u Lazarev kanjon).
Zlotske i druge pećine iz okoline Bora su stanište za oko 20 vrsta beskičmenjaka,
od kojih su 5 nove vrste za nauku (Lazareva pećina).
Ova oblast je jedno od poslednjih
utočišta biljnih vrsti iz ledenog doba, koje su uspele da opstanu preživevši
razne geološke periode.
No comments:
Post a Comment